asim

Biografija

Asim Kamber je rođen 18. jula 1961. u Sanskom Mostu, gdje je završio osnovnu i srednju elektrotehničku školu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu upisao studij Jugoslavenskih jezika i književnosti, gdje je i diplomirao 1986. iz područja filologije. Prije rata u bivšoj državi radio u više odgojno – obrazovnih institucija i kao stručni suradnik Instituta za lingvistiku. U istom periodu objavio i niz radova iz područja teorije književnosti, književne kritike i jezika naroda Jugoslavije. Objavljivao je i novinarske tekstove posvećene burnom raspadu bivše države i ulozi masovnih komunikacija kao fenomenu suvremenog društva u tranziciji. Od prvih žurnalističkih pokušaja do danas autor je težio razobličavanju mitova društvenog života markirajući ih bez ikakve zadrške i straha…
Tokom rata i raspada bivše države nije prestajao pisati osvrte i polemike. U ratu je uredio dvije knjige Enesa Kiševića Dever ćuprija i Muhidina Šarića Tespih, posvećene Bosni i stradanju Bošnjaka. Tokom rata obnašao dužnost glavnog logističara Sedmog korpusa. Iako se prije rata nije bavio politikom niti je bio član neke stranke u bivšoj državi, poslije rata ulazi u politički život. Kao član SDA 1996. g. je izabran za delegata u Skupštini Unsko – sanskog kantona. I danas je na toj poziciji sa najdužim mandatom ovog kantonalnog zakonodavnog organa. U tri mandata obnašao i dužnost zastupnika Doma naroda Parlamenta federacije BiH. Upravo ulaskom u politiku autor postaje dio vrtloga medijskih ratova i konstruiranih situacija u kojima nije imao snage ne sudjelovati… U dnevnim i sedmičnim novinama objavio više stotina polemika, reagiranja, rasprava i osvrta, a Država neboder samo je mali isječak iz ovog velikog feljtonističkog opusa. U izdanju Krajiške knjige iz Bihaća, 1988. g. autor je priredio i objavio priručnik iz bosanskog jezika pod naslovom Slovo o jeziku. Dr. Senahid Halilović, iz pozicije recenzenta, pozdravio je ovo izdanje koje „svojim sadržajem spada u oblast primijenjene sociolingvistike, pobliže – norme i kulture bosanskog jezika“. Hadžem Hajdarević, u tom periodu radikalni SDA – ovac, danas ljevičar, istu je tretirao „kroatističkim“ imperijalizmom. Možda je tada otvorena polemika oko ovog priručnika i omogućila distribuciju i prodaju u dašku oba izdanja… U pripremi je i treće…U organizaciji Instituta za jezik iz Sarajeva autor je jedan od organizatora i potpredsjednika Simpozija o jeziku koji se održao septembra 1998. g. u Bihaću.To je prvi naučni skup o bosanskom jeziku na kome su učesnici pokušali „osvijetliti stanje u kojem se nalazi bosanski jezik“. „Tuđa leksika u bosanskom jeziku – tuđice“, naslov je rada i skromnog autorovog doprinosa na ovom naučnom skupu. Autor se aktivno nastavlja baviti politikom…